JAYAPURA, SUARAPAPUA.com— Hengky Wanmang, Staf Het bilong Nesenel Liberesen Ami bilong West Papua –Papua Fridom Oganiseisen (TPNPB-OPM) Makodap III Kali Kopi (Kpi Wara), Timika bihain long ol i sutim i dai wanpela aparatus bilong Nesenel Indonesian Ami/Republik Indonesian Polis (TNI/Polri), insait long raid operesen atek we Nemangkawi Satgas Tim long Mabes TPNPB/OPM Kodak III, Kali Kopi, Timika Papua, sande 16/8/2020).
Hengky em i wanpela bilong ol mangi husait i heir bilong Nemangkawi maunten, we giant Company bilong Amerika, Pt. Freeport Indonesia i operetim.
Maus man TPNPB-OPM, Sebby Sambon long suarapapua.com i tokaut, Hengky em i olsem wanpela smatpela Mangi husait i heir bilong Nemangkawi na tu Lida man bilong TPNPB-OPM husait Indonesian ami o sutim i dai.
Long dispela oportuniti, Sentral Quarters menejemen Komnas TPNPB-OPM i Autim Nesenel Kondolens long dai bilong wanpela bilong ol TPNPB-OPM Ami, Hengki Wanmang, “Sebby i tok, Mande (17/8/2020)
Victor Yeimo, Maus man bilong Internesenel KNPB i tokaut, Hengky Wanmang em i paitman bilong West Papua Stragel, husait Amerika na Indonesia i wok long eimim long sekyurim eksploitesen bilong Freeport mining long long gruan bilong em tumbuna bilong em.
Victor i tok, planti taim , insait long sans bilong interview, message bilong Stragel em i stap ples klia tru,olsem stragel i bilong agensim Freeport McMoran na Indonesia husait i kamap Kolonial na opresen raskol long West Papua.
“Fridom Paitman Hengky Wanmang, Staf Komanda difens areal (Kodap) III Nemangkawi TPNPB, i pundaun insait long pait bilong stragel taim gan pait wantaim Capital guard bilong imperialisim Freeport, long Amungsa, Kali Kopi, Timika West Papua,”em i tok.
Dai bilong Hengky Wanmang long Proklemesen De bilong RI i soim aut tru long denial bilong hamams long anti imperilisim na kolonialisim bilong echoed bilong Soekarno na ol fridom paitman bilong Indonesia. Dispela i soim pseudo nesenelisim (nesenelisim i no tru) i stap long het bilong nesen na ol ami na polis aparatus bilong em.
“Mi bilip Indonesian sivil sosaiti husait i soba na luksave gut long dispela opresen bai sanap wantaim ol fridom paitman-meri bilong West Papua,” Yeimo i tok.
Em i tok moa olsem, Freeport em entrens dua bilong foreign Capital we i putim indonesia insait long insait long han bilong kurita imperialisim bilong US na ol asosieit kantri bilong em. Freeport em i as bilong kraim agensim human humaniti na envairomen.
“As bilong jenosait, ekosait na etnosait long West Papua,”em i pinisim tok.
Ripota: Yance Agapa
Edita: Elisa Sekenyap